Danas je Veliki četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva.
Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Uvečer, na misi Večere Gospodnje stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. No, zbog sadašnjega stanja i jer nema naroda, taj se obred ispušta. Kongregacija je već istaknula da taj obred i nije obvezatan, već je i prije bio dan svećenicima na izbor. Ove se godine ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom na kraju obreda Velikog
četvrtka, kojom se simbolično pokazuje kako Isusa nema sve do vazmenog bdjenja na Veliku subotu.
Tako, u četvrtak, 1. travnja, misa Večere Gospodnje slavit će se u 19 sati u crkvi sv. Ivana Krstitelja. Nakon mise slijedi Getsemanska ura, dok u Župi Marije Kraljice apostola obredi Velikog četvrtka počinju u 20 sati.
Cijelo trodnevlje obilježeno je nizom obreda koji imaju svoju simboliku i tisućljetnu povijest, a među najznačajnijim su proslava Kristove posljednje večere danas u večernjim satima, Kristova muka i poklon križu na Veliki petak te obredi Velike subote u kojima se na simboličan način sažima svo liturgijsko bogatstvo Crkve kao zajednice vjere Kristovih učenika i u kojem se očituje temelj vjere, a to je vjera u Krista Uskrsloga.