Zakon o vodnim uslugama iz 2019. godine nalaže uvođenje vodnog redara koji će nadzirati korisnike u vezi ispravnog priključenja na komunalne vodne građevine. Također, vodni redar vodi računa i o usklađenju odredba propisa. Voditelj poslova priključaka i vodnog redarstva Vladimir Mihael Bašic iz Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić d.o.o. objasnio je ovu vrstu nadzora: “Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o. među prvima je uvela institut vodnog redarstva i krenula s nadzorom korisnika o ispravnosti.”
Postoje dvije vrste kanalizacijskih sustava, razdjelni i mješoviti kanalizacijski sustav. U vezi toga postavlja se pitanje u koji je dozvoljeno spojiti oborinske vode: “Bitno je napomenuti da na našem području većinski se radi o razdjelnom sustavu koji je namijenjen za otpadnu vodu iz kućanstva. Važno je napomenuti da se ne smije vršiti spajanje oborinskih voda u razdjelni kanalizacijski sustav. U suprotnom dolazi do opterećenja našeg sustava, ali i korisnici će imati problema kod povećanog toka otpadnih voda jer će voda probijati na poklopcima ili dolaziti u kućanstva.”
Dakle, u mješoviti kanalizacijski sustav dozvoljeno je ispuštati i oborinske vode s krovnih i dvorišnih površina ako je to dopušteno općim i tehničkim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga. Ako je korisnik spojio oborinske vode na nedozvoljeni razdjelni kanalizacijski sustav, to će se utvrditi na više načina: “Prvi i najjednostavniji način je očevidom na licu mjesta. Ako se to ne može utvrditi tako, tada se koristi uređaj za ispuštanje dima koji se spaja na priključno mjesto kanalizacije. Ako dim probija na oluku ili kanalicama znači da su oborinske vode spojene na razdjelni kanalizacijski sustav. Treći način je samo ispuštanje vode u oluk. Ako voda prolazi u priključno mjesto zna se da su spojene oborinske vode na sustav. Kod većih oborina tada dolazi do preopterećenja zbog čega korisnici zovu oko problema probijanja vode u kuću. Tada su u krajnjoj liniji krivi korisnici koji su se spojili s oborinskim vodama”.
Kod nedavnih vremenskih nepogoda svjedočili smo poplavama. Bašic napominje da se takvo nešto ne može spriječiti bez obzira na sustav: “U tom slučaju ne možemo utjecati. No, imamo utjecaj na to da ne spajamo oborinske vode u sustav javne odvodnje što će onda funkcionirati bez problema.”
Bašic ističe mjere koje se poduzimaju protiv korisnika koji se ogluše na upozorenje da se oborinske vode ne spajaju na sustav javne odvodnje: “Najprije se vrši očevid na licu mjesta kako bi se utvrdilo je li korisnik spojen ili ne. Ako se utvrdi da je korisnik spojen, pokreće se upravni postupak prema korisniku i nalaže se da u određenom roku izvrši odpojenje oborinskih voda. Nakon tog roka definiranog u rješenju, vrši se ponovni očevid. U slučaju da se ponovno utvrdi da je i dalje korisnik spojen, slučaj se prosljeđuje sudu koji će odrediti kaznu za korisnika.”
Većina korisnika nakon dobivenog rješenja isključit će oborinske vode iz sustava javne odvodnje: “Poneki korisnici zaista ne znaju za to, drugi korisnici ne znaju kud bi s oborinskom vodom pa je spoje u sustav javne odvodnje. Međutim, uvijek postoji rješenje da se oborinske vode ne spajaju u sustav javne odvodnje.”
Za one koji ne znaju kuda s oborinskim vodama, Bašic predlaže: “Većina ljudi živi u kućanstvima. Dobro je takvu vodu skladištiti u spremnicima te ju koristiti za zalijevanje vrta. Oborinska voda može se spojiti i u prirodni recipijent poput potoka ili rijeke. Ako postoji sustav oborinske odvodnje uz nekretninu što izgrađuje jedinica lokalne samouprave, tada se oborinske vode mogu spojiti u tu cijev.”
Najveći problem kod spajanja oborinskih voda na sustav javne odvodnje imat će upravo krajnji korisnici koja će se vratiti u njihova kućanstva: “Nije loše na internom dijelu instalacije staviti nepovratni ventil može eventualno to spriječiti. Možemo i gledati stvari na ekološki način pa koristiti oborinsku vodu za zalijevanje vrta, cvijeća, ali i za sanitarni čvor. Tako će se smanjiti potrošnja pitke vode, a iskoristiti oborinska voda.”