Revitalizacija pruge uz Sutlu sve je izglednija. Takve izjave su se mogle čuti već nebrojeno puta u posljednjih dvadesetak godina, no čini se kako bi Zaprešić ipak u skorije vrijeme ponovo mogao biti povezan prugom prema Kumrovcu.
Zapreščani su posljednji put vlakom mogli do Kumrovca 2000. godine kada je dio pruge zatvoren za promet, no početkom ove godine pojavila se nova inicijativa da se revitalizira pruga uz granicu. Iako je inicijativa (neuspješnih) bilo i ranije, čini se da je ovaj puta ideja naišla na plodnije tlo. Alen Prelec, načelnik Općine Brdovec je u emisiji “Moj Brdovec” na Zfm-u, komentirajući navode o obnovi pruge prema Kumrovcu, izjavio kako je “Ministar Butković primio načelnike s naše strane i obećao da će se po tom pitanju napraviti nešto konkretno.” Načelnik Prelec je dodao i kako je “Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo, zatražilo jedan ozbiljan kredit koji je vezan, ne samo uz ovu našu Kumrovečku prugu, nego i sve pruge koje su na našem području koje bi se trebale revitalizirati ili izgraditi.”
Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica, nam je potvrdio nam je kako je s gradonačelnikom Klanjca, Zlatkom Brlekom, bio na sastanku s ministrom prometa Olegom Butkovićem, te kako je tada dogovoren radni sastanak u HŽ Infrastrukturi, odnosno s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem. Na tom sastanku im se pridružio i Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, te se razgovaralo o modelima financiranja te dionice pruge.
Načelnik Štritof je izjavio kako je “zaključak na tom sastanku, nakon poduže rasprave i razgovora, da je jedini mogući način financiranja tog projekta iz nacionalnih sredstava ili putem kredita Europske investicijske banke. Nije moguće financiranje iz ikakvih europskih fondova kao bespovratno financiranje.”
Načelnik Općine Dubravica je podsjetio kako se zalaže za revitalizaciju pruge od 2017. godine intenzivno, te kako su “6. prosinca 2019. godine došli do odluke Vlade da se ide u rekonstrukciju, ali se do dan danas nije uspio naći model financiranja. Imali smo još jednu prepreku, ulazak u Schengen, jer na par mjesta pruga sječe granicu Hrvatska – Slovenija, ali sada te prepreke više nema. Važno je sad naći model financiranja, a po pitanju modela financiranja došlo se do zaključka kako treba napraviti pritisak prema Ministarstvu financija, te kako Ministarstvo prometa treba odraditi taj dio posla. Ministar Butković je u telefonskom razgovoru potvrdio kako će se zauzeti za to da se ide u zaduženje koje je prijeko potrebno da bi se uopće mogao održati promet na lokalnim prugama na području cijele Hrvatske, i isto tako osposobiti pruge koje nisu u funkciji. Imam povratnu informaciju koju sam dobio iz Ministarstva prometa, staru možda negdje tjedan do tjedan i pol dana, da će taj kredit ići, dakle da će se HŽ Infrastruktura uz pomoć države zadužiti. Jako me veseli da se našao model financiranja, da se država planira zadužiti za taj projekt i slične projekte na području RH. Vjerujem da smo blizu tom projektu, zapravo nikada nismo bili bliže jer se sve konkretiziralo i nađen je način financiranja, pa ako se to sve skupa provede, vrlo je izgledno da bi mi tu našu dionicu pruge koja nam je interesantna, dužine do državne granice oko 39 kilometara, obnovili u nekom periodu kad se provedu nabave.”
Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica se dotaknuo i rokova, te je rekao: “Vjerujem da bi, ako se HŽ infrastruktura toga prihvati za ozbiljno, to moglo kroz godinu dvije biti realizirano, a tome se nadamo i težimo. Mi ćemo i dalje raditi na neki način na tom projektu i truditi se da to Vlada uzme za ozbiljno, odnosno da HŽ Infrastruktura krene s radovima.”
Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec, pa dalje do državne granice sa Slovenijom (kod Imena), jednokolosječna je lokalna pruga duljine otprilike 38,5 km. Pruga se odvaja u kolodvoru Savski Marof od međunarodne pruge Državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor. Pruga je izgrađena davne 1956. godine, a dio od Kumrovca do državne granice 1969. godine. Pruga prati tok granične rijeke Sutle, te na nekoliko mjesta prelazi državnu granicu sa Slovenijom, a veći dio pruge je zatvoren za promet od 2000. godine.
Problemi s prugom do Kumrovca se provlače već godinama. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je još 19.09.2006. objavilo kako Hrvatske željeznice (HŽ) u suradnji s državnim tijelima nastoje prevladati zastoj u remontnim radovima na pruzi Savski Marof – Kumrovec, koja na nekoliko mjesta prelazi granicu sa Slovenijom. Pisalo se tada kako su radovi prekinuti da bi se izbjegao mogući izgred, jer bi radnici mogli ući na slovensko katastarsko područje. Za nastavak obnove pruge prema Kumrovcu, Vlada Republike Hrvatske trebala je tada riješiti spor sa Slovenijom oko dijela međudržavne granice uz Sutlu na tri kilometra dionice od Harmice do Vukovog Sela. Naime, pruga ondje ulazi u susjednu Sloveniju, no kako je Hrvatska početkom ove godine postala novom članicom šengenske zone, to bi trebalo znatno olakšati rješavanje ovakvih međudržavnih dogovora.
Prije ulaska u Schengenski prostor i eurozonu, HŽ je režim u pograničnom području regulirao odnose sporazumima. Dva takva dokumenta između dviju država i dviju željeznica su Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o obavljanju željezničkog prometa preko državne granice od 12. prosinca 2002. godine, te Privremeni sporazum o graničnom željezničkom prometu između Hrvatskih željeznica (HŽ) i Slovenskih željeznica (SŽ) od 2. lipnja 1996.
Jedan od priloga tim sporazumima uređuje odnose i na pruzi – dionice Klanjec – Kumrovec – državna granica – Imeno, gdje granica na nekoliko mjesta presijeca prugu, tako da četiri mosta i jedan tunel koji se nalaze na slovenskom teritoriju održava HŽ, a jedan most na hrvatskom teritoriju održavaju Slovenske željeznice.
