Ulaskom u 2023. godinu uvodi se niz promjena koje će utjecati na život građana Hrvatske. S 1. siječnjem Hrvatska ulazi u prostor Schengena koji će s Hrvatskom uključivati 27 europskih zemalja (23 članica Europske Unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku). Schengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Luksemburgu, obvezuje članice schengenskog prostora da funkcioniraju kao područje jedne države, bez unutarnjih graničnih kontrola. Tako je stanovnicima navedenih država omogućeno slobodno kretanje u vidu poslovanja, putovanja te življenja na području cijelog Schengena, koje obuhvaća više od 400 milijuna stanovnika, bez kompliciranih provjera.
Hrvatska od 1. siječnja uvodi euro kao nacionalnu valutu te tako postaje 20. članica europodručja. Tada počinje razdoblje dvojnog optjecaja u kojem građani za gotovinsko plaćanje mogu koristiti i kune i eure. Ovo razdoblje završava 14. siječnja 2023. godine u ponoć, nakon čega će se moći plaćati samo u eurima. Građanima koji će plaćati u kunama za vrijeme dvojnog optjecaja, ostatak novaca će se uzvratiti u eurima, osim kada poslovni subjekt to nije u mogućnosti učiniti. Od 1. siječnja će 2700 bankomata diljem Hrvatske biti spremno za isplatu eura, dok određeni bankomati neće raditi. Također, za vikend nakon 1. siječnja radit će se na tranziciji bankarskih sustava zbog čega neće raditi kartice, internet te mobilno bankarstvo.
Zbog uvođenja eura došlo je do usklađivanja zakonodavstva, a do sada je već izmijenjeno oko 70 zakona. U Zakonu o radu jasnije će se definirati pojam plaće te uvesti obavezno plaćanje uvećanja od 50% za rad nedjeljom. Također, rad nedjeljom će biti ograničen na najviše 16 puta u godini, a većina trgovina bit će zatvorena. Rad će se ograničiti i na 90 sati tjedno. Od 1. siječnja iznos minimalne mirovine se povećava za 3% te se visina obiteljske mirovine povećava za 10%. Mirovina koju udovac/udovica prima narasti će sa 70% na 77% pokojnikove mirovine. Od Nove godine obiteljski umirovljenici moći će birati žele li primati 77% iznosa mirovine pokojnog partnera ili vlastitu mirovinu uz 27% od pripadajuće svote pokojnikove mirovine.