Proizvodnja električna energija za vlastite potrebe

NOVOSTI

Zelena energetska zadruga (ZEZ) je u sklopu turneje „Dobra energija” prije dva dana održala u Zaprešiću besplatnu edukaciju za građane o malim sunčanim elektranama, te pomogla oko nepoznanica vezanih uz korištenje solarne energije u domovima.

Maja Katić, stručna suradnica za projekte obnovljivih izvora energije u ZEZ-u razgovorom za Zfm ispričala je kako ova tema postaje ljudima zaista sve više interesantna i tražena zbog čega je i prvenstveno nastala cijela ova turneja, iz potrebe i želje da se građanima pruže informacije te konkretne upute kako zapravo realizirati takav projekt.

Da bi se mogla pokrenuti izrada glavnog projekta same elektrane potrebno je na početku provjeriti glavne uvjete. Procedura uvjeta koji se moraju provjeriti za instalaciju sunčane elektrane u obiteljskim kućama su legalnost građevine, potreban je izvod da se utvrdi vlasništvo, provjera potrošnje samog kućanstva na razini jedne godine te je važno da se utvrdi kolika je vršna snaga priključka samog objekta. Također je važno da se vidi koja je vrsta priključka jer to ovisi o samim komponentama elektrane, odnosno vrsti uređaja koji pretvara električnu istosmjernu energiju u izmjeničnu, a naziva se inverter. Kada su zadovoljene ove stavke važno je stanje i orijentacija krova, te se ne preporučuje stavljanje elektrane na sjevernu stranu.

Nakon zadovoljenih uvjeta po izradi takvog projekta ide se prema lokalnom HEP-ODS-u da bi se provjerila mogućnost priključenja takve elektrane koji po izdavanju obavijesti o mogućnosti priključenja zapravo daju zeleno svijetlo da osoba koja je vlasnik može ići u izgradnju sunčane elektrane.

Što se tiče višestambenih zgrada tek sada novim zakonom o tržištu električne energije će imati mogućnost instalacije sunčane elektrane na krov, ali kroz organizaciju svih stanara, tj. dijela stanara koji to želi. Ako bi iz zgrade samo jedan pojedinac htio to na krovu mora dobiti suglasnost od ostalih sustanara stoga je upravo iz toga razloga dosta ustvari komplicirano, posebice u većim zgradama.

Katić je dodala kako se sva tehnička i administrativna procedura pojednostavila te građani vrlo lako mogu doći do realizacije takvog projekta uz poznavanje tehničkih parametra koje njihova građevina mora zadovoljiti.

Hrvatska ima zaista veliki solarni potencijal s prosjekom od preko 2300 sunčanih sati godišnje. U kontinentalnoj Hrvatskoj na 1 kW elektrane godišnje se može proizvesti oko 1200 kWh, znači elektrana od 4 kW može zadovoljiti potrebe kućanstva koje na razini jedne godine troši otprilike 4800 kn za električnu energiju pa kada bi se išlo u takvu investiciju prosječno po 1 kW snage elektrane bi bilo 10.000-12.000 kn, naravno što je elektrana veća ta cijena opada, i obratno.

Investicija za elektranu od 4 kW bi bila otprilike 40.000-44.000 kn. Kada gledamo isplativost toga kroz godine građanin s takvom elektranom može tijekom godine napraviti uštedu prosječnu uštedu od čak 80-ak%, što bi značilo da se takva elektrana isplati za nekih 9-10 godina bez uključivanja subvencije. Ukoliko bi se ostvarila subvencija ta cijena pada, odnosno rok povrata takve investicija pada pa je realno za nekih 5-7 godina.

Jedna sunčana elektrana može funkcionirati i raditi na krovu više od 30 godina, ako gledamo da sami proizvođači daju garanciju na svoj proizvod i do 25 godina, odnosno da sama proizvodnost tih panela neće opasti ispod 80%. Što znači ako samu investiciju isplatimo kroz 10-ak godina, narednih 20 godina osiguravamo sebi veći dio energije koji trošimo u samom kućanstvu. Postoje različiti tehnički tipovi opreme i jedan od glavnih elemenata same sunčane elektrane je fotonaponski inverter koji ima rok uporabe do 10-ak godina. Postoji još različitih opcija poput mikro invertera, to su mali inverteri koji se smještaju na pojedini panel i kao takvi imaju duži vijek trajanja, odnosno garanciju od 25 godina.

Kućanstva kao proizvođači električne energije mijenjaju svoju kategoriju kupca u novu kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom. U samom zakonu o obnovljivim izvorima energije i visoko učinkovitoj kogeneraciji definiran je i način obračuna viškova električne energije koji se u nekom trenu može dogoditi, npr. u ljetnim mjesecima. e sad kako taj obračun zapravo funkcionira i koji su uvjeti takvih kategorija da se zadrži, odnosno da takav status čovjek ima bitno je naglasiti da se u jednoj kalendarskoj godini mora proizvodnost elektrane zapravo biti nešto manja od predviđene potrošnje kućanstva, odnosno vi u jednoj godini u vremenu jedne kalendarske godine morate u mrežu predati manje energije nego što ste iz nje preuzeli tako da bi se zadržao status korisnika postrojenja za samoopskrbu koji je kućanstvima odnosno za takve manje sustave najisplativiji.