Blagdan je Tijelova

Novosti

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću.

Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu.

Drugi važan događaj veže se uz euharistijsko čudo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik, lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv te se slijeva po oltaru.

Nakon toga je papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije) kao bi se svetkovina proširila na cijelu Crkvu, ali u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima u cijeloj Hrvatskoj. Održavaju se procesije oko crkve ili kroz središta gradova, a tijekom procesije svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.