Željko Kaštelan postao akademik

Novosti

HAZU je proglasio nove članove pa je tako izabrano sedam novih redovitih članova, osam dopisnih i 11 članova suradnika. Među novim redovitim članovima je i jedan Zaprešićan – Željko Kaštelan.

Stručni i znanstveni opus prof. dr. sc. Željka Kaštelana opsežan je i prepoznatljiv u domaćoj i inozemnoj stručnoj i znanstvenoj javnosti. Obuhvaća područje urologije, imunologije, andrologije i transplantacijske medicine.

Profesor Kaštelan vodeći je stručnjak u Hrvatskoj na području urologije, izuzetno je aktivan na području znanosti, nastave i struke te obnaša niz značajnih funkcija u hrvatskoj medicini. Dugogodišnji je predstojnik najveće Klinike za urologiju u Hrvatskoj, pročelnik je Katedre za urologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog androloškog društva te potpredsjednik Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu i Hrvatskog društva za urološku onkologiju.

U dva mandata bio je i predsjednik Hrvatskog urološkog društva. Kao predsjednik Hrvatskog urološkog društva proveo je uvođenje pet supspecijalnosti u hrvatsku urologiju (transplantacija bubrega, andrologija, urodinamika s neurourologijom, urolitijaza, urološka onkologija). Sa suradnicima je osnovao sedam multidisciplinarnih centara, jedan je od inicijatora osnivanja triju stručnih društava te je utemeljio tri zavoda na Klinici za urologiju.

Aktivno je sudjelovao i dao doprinos ulasku hrvatskog transplantacijskog programa u Eurotransplant (2007.). Formirao je i vodi jedan od najvećih i najaktivnijih centara za transplantaciju bubrega u Eurotransplantu, čime je znatno pridonio prepoznatljivosti i uspjehu hrvatskog transplantacijskog programa i hrvatske medicine u svijetu. Izveo je prve transplantacije bubrega te je aktivno sudjelovao u formiranju programa transplantacije bubrega u KBC-u Osijek (2008.) i Republici Crnoj Gori (2012.). Osnivanjem Hrvatskog androloškog društva i Centra za reprodukcijsku medicinu i andrologiju sa suradnicima uvodi i razvija andrologiju kao multidisciplinarnu supspecijalnost u hrvatskoj medicini, a KBC Zagreb preko Centra za andrologiju Europske androloške akademije postaje jedan od vodećih centara za edukaciju stručnjaka iz Europe.

Preko Referentnog centra Ministarstva zdravstva za urološku onkologiju, čiji je voditelj, te osnivanjem multidisciplinarnih centara (Centar za prostatu, Centar za bolesti mokraćnog mjehura) uvodi novi koncept u hrvatsko zdravstvo, čime je značajno unaprijedio područje uroonkologije u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama. Uveo je čitav niz novih operativnih pristupa i tehnika u urološkoj struci u Republici Hrvatskoj. Sa suradnicima je izveo prve operacije primjenom složenog robotskog sustava i time dao poticaj implementaciji robotske kirurgije u hrvatsku medicinu. Organizirao je niz domaćih i međunarodnih skupova, aktivno sudjeluje u domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, a za svoj rad dobio je više nagrada.

Razmatrajući cjelokupnu znanstvenu i stručnu djelatnost prof. dr. sc. Željka Kaštelana, redovitog profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnika Klinike za urologiju KBC-a Zagreb na Rebru, može se reći da je vrstan znanstvenik i stručnjak na području urologije, onkologije, imunologije, andrologije i transplantacijske medicine, a što je vidljivo i iz njegove znanstvene i stručne publicistike. Posebno treba istaknuti i njegovu djelatnost u razvoju i unapređenju struke i ustanove koju vodi dugi niz godina.

Podsjetimo, Zaprešić je također, još prije tri godine, prepoznao rad svog sugrađanina pa je tako Kaštelanu uručio godišnju nagradu Grada Zaprešića 2017. godine.

Osim Kaštelana, u akademijinom razredu za medicinske znanosti je i hipertenziolog Bojan Jelaković. U akademijinom razredu za društvene znanosti novi su akademici demograf Anđelko Akrap i Nella Lonza, stručnjakinja za pravnu povijest, a u razredu za filološke znanosti jezikoslovac Milan Mihaljević. Novi akademik u razredu za književnost je Drago Štambuk, hrvatski veleposlanik u nizu zemalja, a u razredu za likovne umjetnosti kipar Kuzma Kovačić.

Novi dopisni članovi HAZU-a su: Boris A. Novak iz Slovenije, Josef Eberhardsteiner iz Austrije, Smiljan Radić Clarke iz Čilea, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije te Ranjan Deka, Željko Ivezić, Jadranka Skorin-Kapov i Zrinka Stahuljak iz SAD-a.

Novi pak članovi suradnici su – Hrvoje Petrić, Martina Basarac Sertić, Nikola Basarić, Marijana Đaković, Iva Tolić, Hrvoje Gašparović, Mislav Vrsalović, Ljubo Barbić, Gordana Bakić, Krešimir Seletković i Hrvoje Pandžić.

Nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima 134 redovita člana, 122 dopisna člana i 90 članova suradnika. Najmlađi akademik Goran Muić, rođen 1969., a najstariji je akademik Stjepan Babić, rođen 1925. Od svih članova (uključujući dopisne i suradnike) najmlađa je Martina Basarac Sertić rođena 1985.