Blagdan zaštitnika vinogradara obilježava se u cijeloj Hrvatskoj 11. studenog u spomen na istaknutog francuskog biskupa svetog Martina. Naime, tog je datuma 397. godine pokopan sveti Martin iz Toursa, zaštitnik vinara i vinograda.
Otac sv. Martina bio je časnik u rimskoj vojsci, dok su njega protiv volje unovačili u carsku gardu, iako je Martin više bio zainteresiran kako pomoći siromašnima. Tako životopis ovog sveca obiluje zgodama u kojima je vođen milosrđem pomagao potrebitima, a opisuju ga kao vrlo blagog čovjeka. Po završetku vojne službe zaredio se za egzorcista, a potom je putovao braneći vjeru. Putovanja je okončao u Galiji gdje je živio u samostanu, a 370. godine su ga zaredili za biskupa, također protiv njegove volje.
Prema legendi, kako bi izbjegao biskupsko pomazanje, sakrio se među guskama. No, one su ga odale svojim gakanjem pa u toj zgodi leži temelj narodnih običaja prema kojima se za Martinje jede pečena guska s mlincima. Među rijetkim je svecima koji nisu umrli mučeničkom smrću, a dan njegovog ukopa obilježava se kao spomendan.
U skladu s brojnim običajima i tradicijom, na taj dan se krsti mlado vino. Diljem Hrvatske bogatstvo narodnih običaja rezultiralo je upisivanjem Martinja u Registar zaštićene kulturne nematerijalne baštine. Danas se običaj proslave Martinja njeguje i u Jakovlju, gdje se krsti mošt, a nekad se jela i guska s mlincima. Slično je i u Brdovcu te u Dubravici, gdje se vjeruje da je sv. Martin ukrao vino i pretvorio ga u mošt.
Zdravstvene učinke konzumacije vina istražuju brojne znanstvene studije. No, sve se slažu kako crno i bijelo vino sadrže visoku koncentraciju polifenola među kojima je najistaknutiji resveratrol dominantniji u crnom vinu. Riječ je o spoju koji pomaže pomlađivanju organizma ublažavanjem oštećenja na genetskom materijalu, pomaže prepoznavanju i uništavanju loših stanica pa time sprječava razvoj karcinoma, dok novija istraživanja pokazuju i kako ima povoljan učinak na zdravlje srca. Naravno dokle god se konzumira umjereno.
Zato živjeli!