Noć vještica, ili Halloween, svake godine u našem društvu postaje sve popularniji događaj. Iako izrazito američka tradicija, brzo se širi po cijelom svijetu. I kako je i kod nas sve više onih koji ozbiljnije slave Noć vještica tako je puno i onih kojima taj običaj strašno smeta.
Razne religiozne skupine koje u slavljenju Noći vještica vide zazivanje poganskih običaja očito ne shvaćaju da je osnovna premisa Noći vještica jednostavno se zabaviti i potrošiti novce na komercijalne gluposti koje se vezuju uz taj blagdan.
Povezanost s mrtvima
Istina je da Halloween nastao iz drevnog keltskog festivala Samhain. Ovaj dan označavao je kraj ljeta i žetve te početak mračne, hladne zime, doba godine koja je često bila povezana s ljudskom smrću. Kelti su vjerovali da u noći 31. listopada granica između svjetova živih i mrtvih postaje zamagljena. Osim što su stvarali nevolje i nanijeli štete usjevima, Kelti su smatrali da prisutnost duhova u “našem” svijetu olakšava Druidima ili keltskim svećenicima predviđanje budućnosti. Za ljude koji su u potpunosti ovisili o nestabilnom prirodnom svijetu, ta su proročanstva bila važan izvor utjehe i smjera tijekom duge, mračne zime.
Kako bi obilježili događaj, Druidi su palili ogromne svete vatre, gdje su se ljudi okupljali kako bi spaljivali usjeve i životinje kao žrtvu keltskim božanstvima. Za vrijeme proslave Kelti su nosili kostime koji su se obično sastojali od životinjskih glava i koža.
Kršćanstvo
U osmom stoljeću papa Grgur III odredio je 1. studenoga dan slavljenja Svih svetaca. Ubrzo je Dan Svih svetih uvrstio neke tradicije Samhaina. Večer je bila poznata kao All Hallow Eve (dakle večer Svih Svetih, a ne Noć vještica), a kasnije i Halloween.
Do 9. stoljeća utjecaj kršćanstva proširio se u keltske zemlje, gdje se postupno miješao i istiskivao starije keltske obrede. U 1000. godini., crkva je 2. studenoga priredila Dušni dan, dan u čast mrtvih. Danas se široko vjeruje da crkva pokušavala keltski festival mrtvih zamijeniti srodnim praznikom koji je odobren od crkve.
Dušni dan slavio se slično kao i Samhain, s velikim ognjištima, povorkama i odijevanjem u nošnje poput svetaca, anđela i vragova. Proslava Dana Svih Svetih također se nazivala All-hallows ili All-hallowmas (od srednjeg engleskog Alholowmesse što znači All Saints Day), a noć prije nje, tradicionalna noć Samhaina u keltskoj religiji, počela se nazivati All-Hallows Eve i, na kraju, Haloween.
Halloween dolazi u Ameriku
Kako su se vjerovanja i običaji različitih europskih etničkih skupina i američkih Indijanaca povezivali, počela se pojavljivati izrazito američka verzija Noći vještica. Prve proslave uključivale su „kostimirane zabave“ kao javni događaji koji su se održavali za slavljenje žetve. Susjedi bi dijelili priče o mrtvima, pričali jedni drugima o bogatstvu, plesali i pjevali. Kolonijalne proslave Noći vještica sadržavale su i pripovijedanje priča o duhovima i izvođenje raznih bezazlenih psina.
Prisjećajući se europskih tradicija, Amerikanci su se počeli odijevati u kostime i ići od kuće do kuće tražeći hranu ili novac, što je praksa koja je s vremenom postala današnja tradicija “trick-or-tretinga”.
Američka Halloween tradicija “trick-or-tretinga” vjerojatno datira iz ranih povorki All Souls’s Day u Engleskoj. Za vrijeme svečanosti siromašni građani molili bi za hranu, a obitelji bi im davale peciva zvane “kolači duše” u zamjenu za obećanje da će se moliti za mrtve rođake obitelji.
Tradicija odijevanja kostima za Halloween ima i europske i keltske korijene. Na Halloween, kada se vjerovalo da se duhovi vraćaju u zemaljski svijet, ljudi su mislili da će se susresti s duhovima ako napuste svoje domove. Da ih duhovi ne bi prepoznali, ljudi bi nosili maske kad bi nakon mraka napuštali svoje domove kako bi ih duhovi zamijenili za jednog od njih.
S vremenom je Halloween evoluirao u dan kostimiranja, trick-or-tretinga, rezbarenja bundeva, zabava i prejedanja i kao takav je zbog Hollywooda i danas društvenih mreža stigao i kod nas.